Vučić u napetoj atmosferi stiže u posjetu Hrvatskoj

TOP IPTV
top iptv

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić danas stiže u dugoočekivani posjet Hrvatskoj koji bi trebao ublažiti napetosti u odnosima dviju država, ali je prije toga ukazao i na neka raizlaženja među glavnim kreatorima hrvatske vanjske politike.

Vučića je u u posjet prije dva tjedna pozvala hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, sa željom da dvije države “nadiđu prijepore i događaje koji nas drže taocima prošlosti i time otvore novu stranicu u odnosima”.

Do njihova susreta dolazi manje od dvije godine od sastanka u Srbiji u lipnju 2016. kada su potpisali tzv. Subotičku deklaraciju o unapređenju odnosa i rješavanju otvorenih pitanja između Srbije i Hrvatske. No, svi krupni problemi koji su postojali tada i danas stoje na putu potpunoj normalizaciji odnosa dviju država, opterećenih teškim naslijeđem rata i raspada zajedničke države 1990-tih.

Najmoćniji čovjek Srbije trebao je u Zagreb doći krajem 2017., ali je posjet odgođen zbog nezadovoljstva službenog Zagreba što je u Beogradu podignut spomenik majoru JNA Milanu Tepiću koji je sudjelovao u napadima na Hrvatsku.

Vučić u Hrvatsku stiže u vrijeme eskalacije napetosti nakon nedavne srbijanske izložbe o ustaškom logoru Jasenovac u sjedištu UN-a u New Yorku, kao i zapaljive retorike srbijanskog ministra obrane Aleksandra Vulina i njegove vizija “ustaša koji Vučića čekaju u centru Zagreba”.

Zbog najavljenih prosvjeda hrvatskih ratnih veterana protiv Vučića, srbijanski ministar policije Nebojša Stefanović nazvao je posjet “rizičnim” i sugerirao da bi mu sigurnost u Zagrebu mogla biti ugrožena. No, njegov hrvatski kolega Davor Božinović uvjerava kako hrvatske institucije imaju veliko iskustvo u organizaciji međunarodnih skupova i dočeka stranih državnika te javnost može biti mirna.

Srbijanski će predsjednik u Zagrebu imati bogati program. Osim središnjeg susreta s Grabar-Kitarović na Pantovčaku, Vučić će pohoditi i Banske dvore, Sabor, Hrvatsku gospodarsku komoru i Mitropoliju zagrebačko-ljubljansku. U utorak će obići lokalne Srbe u Vrginmostu. Prema usuglašenom dnevnom redu, Grabar-Kitarović i Vučić razgovarat će o otkrivanju sudbine 1945 nestalih osoba, povratu kulturnog blaga opljačkanog u Hrvatskoj za vrijeme rata, suradnji u progonu osumnjičenih ratnih zločinaca, položaju manjina i neriješenoj granici. “Bude li rezultat tog posjeta rasvjetljavanje sudbine i jednog našeg nestalog branitelja ili civila, smatrat ću ga uspješnim’, kazala je Grabar Kitarović prije dva tjedna. “Često se ovakvi susreti nazivaju povijesnima, no mi smatramo da se radi o pozitivnom iskoraku. Hoće li biti povijesni ili ne vidjet će se nakon posjeta”, rekao je u petak izvor s Pantovčaka.

Jačanje gospodarskih odnosa i važnost suradnje Beograda i Zagreba za jugoistočnu Europu također će biti teme sastanka dvoje predsjednika te izaslanstava dviju država u kojima će biti nekoliko ministara i koordinatori za rješavanje otvorenih pitanja. Na Pantovčaku posebno ističu da će se razgovorima priključiti i predstavnici manjina te udruga nestalih.

Ratna odšteta i isprika

Na dnevnom redu razgovora u uredu Predsjednice, međutim, neće biti ratna odšteta za agresiju na Hrvatsku i Vučićeve isprike za tu agresiju, dvije teme koje su u javnosti proteklih dana otvorili premijer Andrej Plenković i ministar obrane Damir Krstičević. Na Pantovčaku objašnjavaju da ratna odšteta nije među temama koje su ovih dana usuglašavali Pantovčak i Banski dvori i koje su tihom diplomacijom dogovorene s Beogradom. Isto se odnosi i na moguću ispriku srbijanskog predsjednika, koju je tražio Krstičević, a za koju na Pantovčaku kažu da je “osoban čin koji se ne može od nikoga tražiti”. Upitani zašto je onda Plenković na sjednici vlade otvorio pitanje ratne odštete, suradnici Grabar-Kitarović kažu da to “treba pitati njega”. “To pitanje u ovome trenutku nije tema”, rekao je izvor koji je želio ostati anoniman.

Pošto će se Plenković i Vučić sastati u ponedjeljak popodne, ostaje za vidjeti smatra li i hrvatski premijer da tu temu zasad ne treba otvarati. Vučić je u nedjelju, dan uoči puta u Zagreb rekao da za Srbiju nema tabu-tema i da će Plenković dobiti “odgovoran i ozbiljan odgovor”. Sumnju u to je li pravi trenutak za Vučićev posjet neizravno je krajem siječnja izrazilo ministarstvo vanjskih i europskih ocijenivši da rješavanju otvorenih pitanja ne pridonose postupci srbijanske strane poput “propagandističke i manipulativne izložbe o Jasenovcu”. U toj perspektivi gledamo i procjenu pravog trenutka za susrete visokih dužnosnika, komentirali su na Zrinjevcu predsjedničin poziv srbijanskom predsjedniku.

Bliski suradnici Grabar-Kitarović tvrde da braniteljske udruge podupiru susret dvoje šefova država. Ipak, neke su veteranske organizacije za ponedjeljak najavile prosvjede protiv Vučića, koji je 90-ih poticao lokalne Srbe na pobunu protiv hrvatskih vlasti. Svi građani imaju pravo na prosvjed koji međutim mora biti dostojanstven, kaže dužnosnik na najavu demonstracija u kojima će sudjelovati i krovna braniteljska udruge HVIDR-a predvođena HDZ-ovim saborskim zastupnikom Josipom Đakićem.

Srbijanski predsjednik je rekao da ga se ne tiče to što će ga netko nazvati “četnikom” i da dolazi s porukama mira i stabilnosti, ali ističe da “Srbija neće biti slabija da bi (netko) drugi bio zadovoljan”. Najavljujući prosvjed protiv Vučića, udruga udovica hrvatskih ratnih veterana objavila je kako Hrvatska u Vučiću nema iskrenog i odgovornog sugovornika za rješavanje brojnih problema, jer se radi o “notornom četničkom zločincu, koji ni danas, u umivenoj formi, ne odustaje od velikosrpskih ideja”.