Cvijanović o BiH u NATO-u: Njima ne trebaju sistemi koji sami sa sobom ne mogu izaći na kraj

Predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović komentirala je o kojim temama u bh. političkom životu (ne) postoji konsenzus te šta je sa NATO putem BiH.

Cvijanović je govorila o prvim utiscima obnašanja nove funkcije, planovima i budućim odnosima u Predsjedništvu BiH.

“Naši govori na konstitutivnoj sjednici su pokazali kakve su naše politike, po tim govorima se sve moglo prepoznati. Ja ostajem dosljedna svom političkom radu, kao neko ko poštuje Ustav koji nas može držati okupljenim. Apsolutni sam legalista, znam da sam izabrana u Republici Srpskoj, da postoji veza onih koji su na nivou BiH sa nivoom RS-a, da svi moramo i te­ kako voditi računa o stavovima institucija RS-a. Od toga niti želim niti mogu da pobjegnem. Pri tome, ne sporim nikome drugom da ima veze sa svojim entitetom i područjem na kojem je izabran. Izabrani smo po dejtonskim pravilima i ne možemo glumiti da je nešto drugačije”, kazala je Cvijanović.

Komentirala je i govor Željka Komšića tokom inauguracije novog sastava državnog Predsjedništva, posebno dio koji se tiče puta BiH ka članstvu u NATO savezu.

“Može se on zalagati za to, ali ako to već radite, ili se zalažete za neka druga članstva, morate uvažiti realnost koja je takva da o tom pitanju morate da imate jednoglasan stav svih. Što se Republike Srpske tiče, mi kažemo da saradnja sa NATO-om nije problem, ali opredijeljenosti za članstvo nema. S treće strane, vidim da nema te opredijeljenosti ni u okviru NATO saveza, ni njima nisu potrebni sistemi koji sami sa sobom ne mogu izaći na kraj”, naglasila je Cvijanović.

Smatra i da je moguće da će se Denis Bećirović ponašati rigidnije od Šefika Džaferovića.

Cvijanović predsjedava Predsjedništvom BiH narednih osam mjeseci i ističe kako ima plan za poboljšanje rada te institucije, a prvi intervju dala je za Glas Srpske.

Zašto Vam je zasmetala izjava bivšeg člana Predsjedništva Mladena Ivanića da nećete moći da se dogovorite ni o jednom pitanju?

Nije mi zasmetalo. Prosto razmišljam zašto je on sada pozvan da to komentariše. Šta on smatra da je dogovor? Da se pravimo mrtvi što se neko odmetnuo? Nikad nije uložio nijedan veto jer je smatrao da tamo teče med i mlijeko. Imam namjeru da se dogovaram, ali ne i da dozvolim uzurpaciju nadležnosti, a naročito nemam namjeru da se pravim da ne postojim dok druga dva člana rade nešto na štetu RS-a. Poštujem Ustav i ustavne nadležnosti i želim da vidimo šta možemo iskoordinisati. Za stvari koje su dobre, ako tamo ima volje, ja sam na raspolaganju. Ako je tamo volja da uzurpiraju nadležnosti RS-a i satiru njene interese, onda ću se tome usprotiviti i to ne izmišljenim, već ustavnim mehanizmima.

Sigurna dvotrećinska većina za to što govorite u NSRS ne postoji.

Možda i postoji, vidjećemo. U formalnom smislu kao podrška za izbor vlade je i nema, ali tu i nije potrebna. Za ove stvari o kojima sam govorila će biti potrebna. Ako srpski član Predsjedništva odluči da dođe u NSRS nakon potezanja veta, to ne znači da poslanici tamo treba da se obračunavaju s njim, govore da ga vole ili ne vole. Treba da se bave temom i svako od njih će biti odgovoran zbog te teme. Namjera mi je da svaki put kad se tako nešto desi razgovaram sa svim poslaničkim klubovima i objasnim zašto je pokrenuto pitanje vitalnog interesa.

Prije sjednice?

Da. I onda je sva odgovornost na njima. I nije bitno ko je član Predsjedništva, nego je važna tema.

Bilo je zamjerki na račun Milorada Dodika da te sjednice saziva samo da bi se obračunao sa opozicijom.

To nije tačno. To su bile važne stvari koje su zahtijevale odgovoran politički odnos. To što se opozicija nije htjela baviti temom završilo je tako kako je završilo na izborima. Ta pitanja su pokretana jer je za to postojala potreba. Svaki iole ozbiljan političar koji ne razumije da je NSRS konačna instanca za stupanje na snagu odluka Predsjedništva BiH, ne razumije ništa o politici. Imaću vremena i volje da objasnim proceduru i tražim podršku, na njima je da odluče.

To je praktično nova praksa. Dodik to nije radio.

On je računao da ljudi razumiju šta je tema koja treba da nas okuplja.

Ivanić nije potezao veto, a prije njega tokom osam godina mandata Nebojša Radmanović je povukao taj potez tek nekoliko puta.

Sve zavisi od pristupa poslu. Zašto da ne tražite zaštitu od Narodne skupštine ako imate pravo na to? Možda Ivanić sve ovo ovako komentariše jer on veto nikada nije tražio. A imao je na raspolaganju ta dva koraka, prvi da nešto zaustavi, a drugi da o tome pita Skupštinu.

Spoljna politika već decenijama je rak-rana odnosa u BiH, a protekle četiri godine potpuno se raspala i vođena je na više kolosijeka. Da li ju je moguće vratiti u takoreći normalne tokove?

Pokušaćemo. To je jedan od zadataka. Da vidimo možemo li to kanalisati na ispravan način, da se saopštavaju usaglašeni stavovi, a ne da imamo slobodne strijelce. To je bilo mučno u prošlom mandatu jer ste imali ministra spoljnih poslova koji je iznosio svoj, i stav partije. Ali to nije nikakva novost. Toga je bilo i ranije, sad smo to učinili temom. Uvijek je postojala neka uzurpacija. Mi smo to učinili dostupnim javnosti. Niko nije ćutao. Dodik nije ćutao. Neki možda jesu. Potrebno je sve to dovesti u red, to je zadatak Predsjedništva, a onda da Vijeće ministara slijedi tu usaglašenu politiku.

Ranije je toga ipak bilo manje. Za vrijeme mandata već pomenutog Nebojše Radmanovića nije se događalo da član Predsjedništva ode u UN i iznosi neusaglašen stav. Ili je bio usaglašen ili ga nije bilo nikako.

To je bila dobra praksa. Ili imate usaglašeno ili nemate stav, ali nedopustivo je da neko nastupa, a da to prethodno nije dogovoreno. Da neko uzurpira sve i ode pričati po svijetu ono što misli on ili njegova partija. Ministarstvo spoljnih poslova prati politiku Predsjedništva, a ne samo jednog člana. To smo sada doživjeli kao vrhunac nereda u spoljnoj politici i ništa time BiH nije dobila, naprotiv.

Da li je bilo grešaka u kadrovskoj politici, odnosno da li je Republika Srpska mogla da spriječi da osobe kao što je Sven Alkalaj budu imenovane u Misiju pri UN?

Ne možete baš uvijek postaviti sve stvari kako vama odgovara. Zamislite da ambasadora kog predloži RS osporavaju druga dva člana. Nikad nikog ne bismo imenovali. Postoji nepisano pravilo da svako nosi odgovornost za svoje prijedloge, ali oni se i pored toga ne mogu ponašati kao slobodni strijelci.

Dijelite li stav da kadar iz RS-a treba da bude ministar vanjskih poslova?

Ostaje taj stav, to je jedan od orijentira u ovim pregovorima u koje ulazimo.

Već na startu pregovora iz SNSD-a poručujete da ćete vi odrediti ko će biti partner iz FBiH. Ko je taj partner?

Važno je da mi imamo taj dogovor sa HDZ-om BiH, a vidjećemo ko će se iskristalisati kao partner. I ta poruka da mi biramo partnera je bila reakcija jer su iz FBiH počeli da poručuju da će praviti vlast bez SNSD-a. Dobili su odgovor. Vlast se u Sarajevu uvijek sastavlja, teško se može zamisliti neka programska koalicija. Imamo tehničku koaliciju od onih koji su dobili izbore.

Da li ćemo na sceni ponovo imati višemjesečnu sagu sa formiranjem Vijeća ministara?

Mislim da će potrajati.

Očekujete li pritiske iz EU da se ubrza formiranje vlasti kao uslov za kandidatski status?

Pritisaka ima i biće ih. Nisam baš sigurna da je moguće da neko pritišće toliko jako pa da utiče na formiranje vlasti. To treba da se dešava kao rezultat našeg dogovora. Što se EU tiče, oni imaju svoju vizuru. Što se kandidatskog statusa tiče, biće dodijeljen svakako. Mi ulazimo u jednu fazu kada će ovaj prostor biti potrebniji EU nego u nekom ranijem vremenu.

Zašto?

Imamo određene potencijale za kojima sada vapi cijela Evropa, a drugačije nas posmatraju i u bezbjednosnom kontekstu. Danas u Briselu postoji neko pozitivno opredjeljenje za zapadni Balkan, ali cijela ta priča je ponekad mrcvarenje. Ukrajini usred rata daju kandidatski status, a od BiH traže ispunjavanje raznih uslova i reformi. I stalno imaju nove. A mi kada kažemo da je na tom putu logično da odu strane sudije i OHR, oni kažu da o tome ne treba sad raspravljati. Pa kad da raspravljamo?

Da li će biti pritisaka da se BiH o pitanju rusko-ukrajinskog sukoba pridruži politici EU?

Postojaće ti pritisci, ali sve je danas u svijetu fingiranje, osim onog brutalnog dijela koji se tiče rata i razaranja. Na zapadu se nekad zadovolje time što se neko priklonio nekoj rezoluciji iako se ona ne može sprovesti na terenu. Pa kažu da je BiH nešto podržala. A BiH je to uradila unilateralno, glasanjem nekog ministra bez stava Predsjedništva, gdje ne postoji ni naknadni stav institucija da to glasanje bude sprovedeno u praksi. To je sve foliranje, fikcija. Svijet je danas takav, licemjeran prilično.

Da li ste za uvođenje sankcija Rusiji?

Nikome ne treba uvoditi sankcije. I nama su ih uvodili i maltretirali nas. Treba da postoji snažna diplomatija i snažni igrači da riješe ove stvari. Ovdje je suština što neki neće da idu u diplomatske razgovore.

Izvor: Klix.ba