DW: Nije slučajno da u isto vrijeme eskalira situacija u Bosni i Ukrajini

U nedjelju, 9. januara 2022., na glavnoj tribini u bosanskohercegovačkoj Banjoj Luci u prvom redu stajali su rame uz rame: Milorad Dodik, desetljećima na čelu bosanskohercegovačkog “entiteta” Republike Srpske (RS) kojim dominiraju Srbi, a trenutno srpski član Predsjedništva zajedničke bosanskohercegovačke države, njegova dugogodišnja suputnica i predsjednica RS Željka Cvijanović, ministar unutrašnjih poslova susjedne Srbije Aleksandar Vulin, ruski veleposlanik i članovi francuske ultra-desničarske stranke Rassemblement National.

Ispred desničarskih ekstremista iz EU i Zapadnog Balkana u korak su marširali uniformirani: policajci RS, uključujući specijalne jedinice u maskirnim odijelima s crvenim beretkama. Sličnosti s ozloglašenim srpskim paravojnim formacijama, koje su počinile brojne zločine u ratu u Bosni 1992.-95., nisu slučajne. Uz to odgovara slogan koji su demonstranti u Banja Luci u nedjelju skandirali rafalno: “Za križ, za križ!”

Vojna parada bila je više od obične parade – bila je to objava rata bosanskoj državi i mirovnom poretku na zapadnom Balkanu. Dodik mjesecima prijeti da će otcijepiti dio zemlje koji kontrolira. Godinama 9. januar dozvoljava proslavu “Dana Republike Srpske” – iako je to zabranio Ustavni sud BiH. Datum obilježava uspostavu RS-a u prvoj godini rata, 1992.; odmah potom počeli su zločini nad nesrbima, protjerivanja, masovna ubojstva, masovna silovanja. Nasilje je kulminiralo genocidom u Srebrenici u julu 1995. godine piše DW.

Dodikovi govori mržnje nisu bez posljedica: za pravoslavni Božić 7. januara 2022. nacionalisti su u nekoliko gradova u BiH i Srbiji skandirali pjesme mržnje, riječima: “Božić je, pucajte po džamijama!” Pripadnici etničkih manjina koji su tokom rata pobjegli iz dijela Bosne koji su okupirali Srbi i vratili se nakon Daytonskog mirovnog sporazuma i obnovili svoje kuće, ponovo se moraju boriti za svoju sigurnost.

Kriza u Ukrajini i Bosni
“Fašistička retorika Milorada Dodika daje plodove”, konstatira redatelj i dugogodišnji politički aktivist Dino Mustafić na web portalu tacno.net. U RS-u, kaže Mustafić, postoji kritična masa koja zagovara novi rat. Dodik and Co. značajnu podršku dobijaju od predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, koji također izaziva nemire u susjednim državama Kosovu i Crnoj Gori – u duhu bivšeg srpskog vladara Slobodana Miloševića.

Rusija također podržava Dodikovu želju za secesijom. Snažni čovjek RS-a je u decembru bio gost ruskog predsjednika Vladimira Putina, koji, osim prijetećih gesta na granici s Ukrajinom, sada otvara drugi front na Balkanu kako bi destabilizirao EU. „Nije slučajno da u isto vrijeme eskalira situacija u Bosni i Ukrajini”, naglašava poznata srpska aktivistica za ljudska prava Sonja Biserko.

Gledati ili reagirati?
U međuvremenu, među bosanskohercegovačkim stanovništvom raste strah od daljnjih provokacija. 10. januara 2022., dan nakon parade u Banjoj Luci, zabrinuti građani okupili su se ispred sjedišta Visokog predstavnika u Sarajevu, koji je odgovoran za provedbu Daytonskog mirovnog sporazuma, i uzvikivali: “Sankcije, sankcije!” I u nekoliko europskih gradova stotine ljudi demonstrirale su za oštru reakciju protiv palikuća u Bosni.

Redatelj Dino Mustafić dosadašnje držanje EU-a naziva “naivnim i nezainteresiranim”. Reuf Bajrović, bivši ministar energetike BiH i zamjenik predsjednika nevladine organizacije US-Europe Alliance, kaže da Dodik uvijek ide onoliko daleko koliko mu međunarodna zajednica dozvolili. Od 2006. godine, prema Bajrovićevim kritikama, međunarodna zajednica nije pokazala spremnost da brani Daytonski mirovni sporazum. Parada u Banjoj Luci, kaže Bajrović, je samo posljedica ovakve politike.

SAD su uvele sankcije Dodiku početkom januara 2022. godine. Kurt Bassuener iz organizacije Democratizacion Policy Council to ne smatra dovoljnim. U intervjuu za DW, ovaj stručnjak za Balkan poziva na “brz, snažan sigurnosni odgovor” u obliku pojačanja zaštitnih snaga EUFOR-a i stalne misije NATO-a u Bosni. 120 NATO vojnika trebalo bi, kako kaže, tamo odmah biti prebačeno kako bi se zaustavili secesionistički pokreti i potencijalni oružani sukob piše DW.

Preuzeto sa ba.n1info.com