VELIKI KAŠALJ SE POJAVIO I U BIH: ZBOG ODBIJANJA VAKCINACIJE DJECA NEZAŠTIĆENA

Nakon morbila, Bosni i Hercegovini prijeti nova dječija zarazna bolest koja je godinama bila iskorijenjena na ovim prostorima, a prvi slučaj već je zabilježen, i to na području Hercegovačko-neretvanskog kantona.

Zavod za javno zdravstvo Hercegovačko-neretvanskog kantona zaprimio je tokom ovog mjeseca jednu prijavu velikog kašlja ili hripavca (pertusisa) kod novorođenčeta. Ova bolest u susjednim zemljama već bilježi veći broj oboljelih, a zbog slabe procijepljenosti za očekivati je da bi do istog razvoja situacije moglo doći i u BiH.

Kada je riječ o Hrvatskoj, do sada su zabilježeni slučajevi u Splitu i Zagrebu. Prema riječima infektologa, riječ je o jednoj od najzaraznijih infektivnih bolesti uopće, odnosno zaraznost se kreće na nivou koji imaju ospice i neke varijante COVID-19. Zaraza se širi kapljičnim putem, a za najmlađe može biti pogubna. Počinje kao obična prehlada, zbog čega se blaži oblici čak ne mogu ni klinički prepoznati. Nakon sedam do deset dana počne se razvijati kašalj, koji je tipično suh u napadajima i češći je noću, pacijenta guši, izaziva osjećaj nedostatka zraka. Vrlo često djeca povraćaju i nemaju povišenu temperaturu. Za to vrijeme u licu se zacrvene ili čak poplave, oči su pune suza, usta otvorena, jezik isplažen i cure sline, znoje se i nemirna su.

Kad se stvarno čini da će se ugušiti, nastaje snažan, dubok i glasan udisaj, koji svojim zvukom podsjeća na glasanje magarca ili kukurikanje, po čemu je bolest u narodu i dobila ime. Tokom iskašljavanja može se izbaciti malo žilave sluzi, a na kraju je oboljeli vrlo iscrpljen. Povraćanje poslije napada kašlja vrlo je često i predstavlja važan simptom u dijagnosticiranju bolesti kod adolescenata i odraslih.

Na vrhuncu ove faze bolesti oboljeli može imati i više od jednog napada tokom svakog sata, a kašalj može biti provociran bilo čime: gutanjem, uzbuđenjem, tjelesnom aktivnošću, zvukom itd. Važno je napomenuti da se kod novorođenčadi i mlađe dojenčadi klinička slika razlikuje od navedene. Kod njih najčešće nema klasičnih napada kašlja, nego dijete odjednom prestane disati, poplavi, omlohavi, može dobiti i konvulzije, a onda se udisaji ponovno jave i postepeno prelaze u normalno disanje. U navedenoj dobnoj grupi bolest je posebno teška i rizična te zahtijeva veliku pažnju.

Zaraza ovom bolesti može se spriječiti isključivo vakcinom. Naime, Pentaxim vakcina u sebi sadrži zapravo pet vakcina i zato je zovemo i “petovalentnom vakcinom” ili “5u1”. Ono štiti od difterije, tetanusa, velikog kašlja (hripavac, pertusis), od dječije paralize i bakterije zvane Haemophilus influenzae B, koja izaziva upale. Sva djeca moraju primiti sve doze ovoe vakcine kako bi bila optimalno zaštićena od smrtonosnih, vrlo ozbiljnih bolesti. Prema kalendaru imunizacije Federacije BiH, ova vakcina daje se u seriji primocijepljenja u drugom, četvrtom i šestom mjesecu bebina života. Dovakcinacija – buster vrši se u 2. godini života.

U bh. entitetu RS ova vakcina se u seriji primocijepljenja također daje u tri doze, ali u drugom, trećem i četvrtom mjesecu. Dovakcinacija za Pentaxim vrši se se u RS-u s 18 mjeseci starosti djeteta. Kako navodi struka, nije dovoljno primiti samo jednu dozu vakcine ako želite zaštititi svoje dijete.

Nužno je naglasiti da se tek s tri doze ovog cjepiva završava puni ciklus osnovne vakcinacije, a poslije se ova vakcina pojača oko 2. godine života dovakcinacijom. Iz Zavoda za javno zdravstvo Sarajevskog kantona nedavno su upozorili da je obuhvat vakcinacije petovalentnim cjepivom za 2022. godinu DiTePer-IPV-Hib na gotovo 90 posto u prvoj dozi, međutim, prema trećoj pada na 80 posto, piše Večernji list BiH.

– No, docjepljivanje ovom vakcinom je ispod 30 posto jer roditelji kasne s primocijepljenjem, a nužno je da prođu četiri godine kako bi se osobu dovakcinisalo. Kada je u pitanju MRP vakcina, obuhvat je od oko 30 posto. Ciljne dobne grupe za MRP vakcinu u obje doze čine 16 odnosno 24 posto ostvarenih vakcinacija u 2022. godini za druge dobne grupe, tj. one djece koja kasne. Kada sve zbrojimo, dolazimo na 46 posto za prvu i 54 posto za drugu dozu MRP vakcina, što je zapaženo nizak obuhvat od preporučenih 95 posto – naveli su iz ovog Zavoda.

Inače, kalendar redovne imunizacije u BiH sadrži 10 vakcina, dok Amerika i druge razvijene zemlje vakcinišu čak protiv 20 bolesti. Kako bi se zaštitilo zdravlje stanovništva u mnogim zemljama u svijetu djeca koja nisu vakcinisana ne mogu pohađati vrtić i osnovnu školu. U BiH, odnosno FBiH te mogućnosti još nema. Naime, propisano je da je prilikom upisa u ove odgojno-obrazovne ustanove potrebno priložiti i potvrdu o imunizaciji, međutim, roditelji nerijetko radije biraju platiti novčanu kaznu u visini od 100 do 2000 KM u skladu sa Zakonom o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti FBiH nego dijete vakcinisati.

Preuzeto sa hayat.ba